Hrvatski
U zadnje vrijeme, stvara se velika medijska pompa oko novog nacrta prijedloga zakona o porezu na nekretnine. Iako je još uvijek sve u fazi nacrta, veliki broj građana osjeća se direktno pogođeno upravo zbog velikog broja nekretnina u privatnom vlasništvu, koje je iznimno popularno kod nas.
U Hrvatskoj, koja prema Popisu iz 2021. ima 3 871 833 stanovnika, ima preko 2.400.000 stanova od kojih je 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica. Upravo su ove brojke, zajedno sa tekućom problematikom rješavanja pitanja dugoročnog stanovanja, potakli vladu da se pozabavi novim zakonom o oporezivanju nekretnina, ne bi li našli rješenje koje će staviti u pogodniji položaj sve one koje nemaju dugoročno riješeno stambeno pitanje. Primarni cilj je smanjiti poreznu nejednakost između dohotka od rada i rentanja nekretnina. Trenutno, dohodak od najma uživa povoljniji porezni tretman u odnosu na dohodak od rada, što destimulira ulaganja u razvoj i inovacije. Vlada se želi odmaknuti od modela u kojem se profit izvlači isključivo iz nekretninskog biznisa Novi nacrt zakona o porezu na nekretnine u Hrvatskoj predstavlja značajan dio sveobuhvatne porezne reforme koja je usmjerena na smanjenje nejednakosti i poticanje investicija u produktivne sektore, a ne isključivo u nekretnine.
KOJE NEKRETNINE SE OPOREZUJU?
Planira se oporezivanje nekretnina koje nisu primarno za stanovanje . Porez će se uvesti na nekretnine koje vlasnici ne koriste za osobno stanovanje, uključujući druge nekretnine poput apartmana, kuća za odmor i poslovnih prostora. Ova promjena ima cilj smanjiti tzv. "rentijersku ekonomiju" koja se dosad smatrala poreznom oazom u Hrvatskoj. Novi zakon također će ujednačiti porezni tretman dugoročnog i kratkoročnog najma. Dok se trenutno dugoročni najam oporezuje s 12% na 70% iznosa najamnine, kratkoročni najam, koji često nosi puno manji porezni teret, bit će više oporezovan. Iako bi novi zakon trebao zaživjeti tek u 2025. godini, postoje izuzetci koji neće plaćati porez, kao što su određene kategorije, poput nekretnina u vlasništvu lokalnih jedinica samouprave i sakralnih objekata. Također, porez ne bi trebao biti svugdje jednak pa se tako pitanje iznosa prema kvadraturi, koji je planiran u rasponu od 1-10€/m2, ostavlja na odlučivanje lokalnim upravama. I dok će nekima ova odluka teško pasti jer će iziskivati detaljnu analizu određivanja zona, neki su se gradonačelnici, poput bjelovarskog, već izjasnili da će porez biti na najnižoj mogućoj stopi.
KOGA ĆE ZAKON POGODITI? Negativni utjecaj očekuje se kod onih koji posjeduju više nekretnina koje ne koriste za osobno stanovanje. Povećanjem poreza na kratkoročni najam, vlasnici apartmana i kuća za odmor u turističkim zonama vjerojatno će snositi veće porezno opterećenje. Na taj način, vlada pokušava „prisiliti“ vlasnike da prazne nekretnine stave u dugoročni najam
PREDNOSTI I NEDOSTACI
Prednosti uključuju pravedniji porezni sustav i poticanje investicija u produktivne sektore poput inovacija i tehnologije, umjesto rentijerstva. Također, smanjenje poreznog opterećenja za dugoročne najamnine može olakšati stambene probleme u zemlji na način da na tržištu bude dostupan veći broj nekretnina za te svrhe. Nedostaci uključuju mogućnost da vlasnici više nekretnina, osobito u turističkim područjima, budu negativno pogođeni višim poreznim stopama, što bi moglo rezultirati povećanjem cijena kratkoročnog najma i/ili smanjenjem broja nekretnina dostupnih za iznajmljivanje.
Ovaj zakon je još u fazi prijedloga i očekuje se javno savjetovanje prije nego što bude poslan u Sabor na konačno usvajanje.
Ukoliko trebate savjetovanje u vezi vaše nekretnine, svakako se možete obratiti našim agentima koji će vam vrlo rado pružiti informacije sa terena kako biste lakše donijeli odluku.
Tim ZaVas , stoji vam na usluzi.